Vjetroenergija: Neiskorišteni potencijal hrvatske obale

Vjetropotencijal Hrvatske - prirodno bogatstvo

Hrvatska obala, poznata po svojoj izuzetnoj ljepoti i razvedenosti, krije još jedno bogatstvo koje je tek djelomično iskorišteno - izvanredan potencijal vjetra, posebice bure i juga. Ovi snažni, često nepredvidljivi vjetrovi, koji stoljećima oblikuju život na obali i otocima, danas predstavljaju značajan potencijal za proizvodnju čiste, obnovljive energije.

Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska ima tehnički iskoristiv potencijal vjetra od približno 6,5 TWh godišnje, što je gotovo 35% trenutne godišnje potrošnje električne energije u zemlji. Najveći dio ovog potencijala koncentriran je duž jadranske obale, posebno u Dalmaciji, na otocima i u planinskim područjima Like i Dalmatinske zagore.

Trenutno stanje vjetroenergije u Hrvatskoj

Hrvatska je s razvojem vjetroelektrana započela relativno kasno u usporedbi s drugim europskim zemljama. Prva vjetroelektrana, Ravne na otoku Pagu, puštena je u pogon 2004. godine. Međutim, u posljednjih desetak godina, razvoj ovog sektora značajno je ubrzan.

Prema podacima HROTE (Hrvatski operator tržišta energije) iz 2023. godine, u Hrvatskoj je u pogonu 30 vjetroelektrana s ukupno instaliranom snagom od oko 800 MW, što čini oko 18% ukupnih instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj. Ove vjetroelektrane godišnje proizvedu oko 2 TWh električne energije, što je približno 12% ukupne godišnje potrošnje.

Najznačajnije vjetroelektrane u Hrvatskoj

• VE Korlat (58 MW) - najveća hrvatska vjetroelektrana, smještena kod Benkovca
• VE Krš Pađene (48 MW) - u okolici Knina
• VE Danilo (43.7 MW) - kod Šibenika
• VE Vrataruša (42 MW) - kod Senja
• VE Ponikve (36.8 MW) - na poluotoku Pelješcu

Većina ovih vjetroelektrana smještena je u područjima poznate po jakoj buri, posebno u Dalmaciji i podvelebitskom području, gdje prosječne brzine vjetra često prelaze 6 m/s na visini od 80 metara, što je donja granica ekonomske isplativosti za vjetroelektrane.

Prednosti vjetroenergije za Hrvatsku

Razvoj vjetroenergije donosi brojne prednosti za Hrvatsku, kako u energetskom tako i u ekonomskom i ekološkom smislu:

1. Energetska neovisnost

Hrvatska trenutno uvozi oko 30% potrebne električne energije. Povećanje proizvodnje iz vjetroelektrana može značajno smanjiti ovisnost o uvozu, povećati energetsku sigurnost i stabilnost opskrbe.

2. Ekološke prednosti

Proizvodnja električne energije iz vjetra ne uzrokuje emisije stakleničkih plinova ni drugih onečišćujućih tvari. Svaki MW instaliran u vjetroelektranama godišnje može zamijeniti približno 2000 tona CO2 koji bi nastao u termoelektranama na fosilna goriva.

3. Ekonomski razvoj

Izgradnja i održavanje vjetroelektrana stvara nova radna mjesta i poticaj je lokalnoj ekonomiji. Procjenjuje se da svaki instalirani MW kapaciteta stvara između 7 i 10 novih radnih mjesta (uključujući direktna i indirektna). Osim toga, mnoga područja bogata vjetrom ekonomski su manje razvijena, te vjetroelektrane mogu donijeti prijeko potrebne investicije.

4. Kompatibilnost s turizmom

Iako se ponekad mogu čuti primjedbe da vjetroelektrane narušavaju vizualni identitet krajolika, iskustva iz drugih zemalja pokazuju da vjetroelektrane mogu postati turistička atrakcija i dio turističke ponude, posebno za rastući segment ekoturizma.

Izazovi razvoja vjetroenergije u Hrvatskoj

Unatoč značajnom potencijalu, razvoj vjetroenergije u Hrvatskoj suočava se s nekoliko izazova:

1. Prostorno planiranje i utjecaj na okoliš

Obalna područja gdje je vjetropotencijal najveći često su zaštićena područja ili područja visoke prirodne i krajobrazne vrijednosti. Pronalaženje optimalnih lokacija koje minimiziraju utjecaj na okoliš predstavlja značajan izazov. Problem može biti i blizina stambenih područja zbog buke i vizualnog efekta (posebno problema "treperenja sjene").

2. Integracija u elektroenergetski sustav

Vjetar je promjenjiv i nepredvidiv izvor energije, što stvara izazove za operatore elektroenergetskog sustava. Za prihvat većih količina energije iz vjetra potrebna su značajna ulaganja u mrežnu infrastrukturu i sustave za skladištenje energije.

3. Administrativne prepreke

Složene i dugotrajne procedure za dobivanje dozvola i suglasnosti često usporavaju razvoj projekata. U nekim slučajevima, proces od ideje do realizacije može trajati i do 7 godina.

4. Financiranje

Iako su troškovi tehnologije vjetroelektrana značajno pali u posljednjih desetak godina, inicijalna investicija još uvijek je relativno visoka. Pristup financiranju, posebno za manje investitore, može predstavljati prepreku.

Offshore vjetroelektrane - neiskorišteni potencijal Jadrana

Dok su sve postojeće vjetroelektrane u Hrvatskoj izgrađene na kopnu (onshore), globalni trend razvoja vjetroenergije sve se više okreće prema moru (offshore). Offshore vjetroelektrane imaju nekoliko prednosti u odnosu na kopnene:

• Vjetrovi na moru su jači i konstantniji, što rezultira većom proizvodnjom
• Manji je utjecaj na lokalne zajednice u smislu buke i vizualnih smetnji
• Morske lokacije omogućuju postavljanje većih turbina i time veću proizvodnju

Jadransko more, posebno njegov srednji i južni dio, ima značajan potencijal za razvoj offshore vjetroelektrana. Prema preliminarnim studijama, teoretski kapacitet mogao bi iznositi i nekoliko gigavata. Međutim, postoje određena ograničenja:

• Relativno velika dubina mora na većini lokacija zahtijeva korištenje plutajućih temelja, što je još uvijek skuplja i manje razvijena tehnologija
• Gustoća pomorskog prometa i važnost turizma zahtijevaju pažljivo planiranje lokacija
• Potreba za novom mrežnom infrastrukturom za povezivanje s kopnom

Unatoč ovim izazovima, offshore vjetroenergija predstavlja značajan potencijal za budući razvoj, posebno u kontekstu sve ambicioznijih ciljeva EU za povećanje udjela obnovljivih izvora energije.

Primjeri dobre prakse

Nekoliko projekata vjetroelektrana u Hrvatskoj može poslužiti kao primjer dobre prakse u razvoju ovog sektora:

VE Korlat - integrirana s fotonaponskom elektranom

Vjetroelektrana Korlat, u vlasništvu HEP-a, nedavno je proširena fotonaponskom elektranom, stvarajući tako hibridno postrojenje koje optimalno koristi dostupne prirodne resurse. Dok vjetroelektrana proizvodi više energije zimi i tijekom noći, solarna elektrana proizvodi više ljeti i tijekom dana, čime se postiže uravnoteženija proizvodnja tijekom godine.

VE Ravne 1 i 2 - suživot s turizmom

Vjetroelektrane na otoku Pagu uspješno koegzistiraju s turizmom, a čak su postale i dio lokalne turističke ponude. Organizirani su posebni obilasci i edukativni programi za turiste zainteresirane za obnovljive izvore energije.

VE Lukovac - uključenost lokalne zajednice

Projekt vjetroelektrane Lukovac na području Šibenika primjer je dobre prakse uključivanja lokalne zajednice. Projekt je razvijen uz kontinuirane konzultacije s lokalnim stanovništvom, a dio prihoda od proizvodnje izdvaja se za projekte od interesa za lokalnu zajednicu.

Budućnost vjetroenergije u Hrvatskoj

Prema Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Hrvatska planira gotovo udvostručiti instalirane kapacitete vjetroelektrana, s oko 800 MW na približno 1600 MW do 2030. godine.

Ostvarenje ovog cilja zahtijevat će značajne napore u nekoliko područja:

• Pojednostavljenje administrativnih procedura - ubrzanje procesa izdavanja dozvola i koncesija
• Unapređenje mrežne infrastrukture - investicije u prijenosnu i distribucijsku mrežu kako bi se omogućio prihvat većih količina energije iz vjetroelektrana
• Razvoj sustava za skladištenje energije - baterijski sustavi, reverzibilne hidroelektrane ili druge tehnologije koje će omogućiti bolju integraciju vjetroenergije u sustav
• Istraživanje i razvoj offshore tehnologija - prilagođenih specifičnim uvjetima Jadranskog mora
• Poticanje lokalnog sudjelovanja - kroz modele poput energetskih zadruga koje omogućuju direktno sudjelovanje građana u projektima obnovljivih izvora energije

Zaključak

Vjetroenergija predstavlja jedan od najznačajnijih obnovljivih resursa Hrvatske, posebno u obalnom području. Iako je u posljednjih desetak godina ostvaren značajan napredak, još uvijek postoji velik neiskorišteni potencijal, kako na kopnu tako i na moru.

Uz odgovarajuće političke, regulatorne i financijske mehanizme, te uz pažljivo planiranje koje uzima u obzir zaštitu okoliša i interese lokalnih zajednica, vjetroenergija može igrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji Hrvatske prema niskougljičnom gospodarstvu.

Upravo vjetar, koji je često predstavljao izazov za život na obali, sada može postati jedan od ključnih resursa za održivi razvoj ovog područja i cijele Hrvatske.